urbanistički planovi uređenja

a

Urbanistički plan uređenja središta Virovitice
Virovitičko-podravska županija, Grad Virovitica 2000.

Prostor gradskog središta u pretežnom je dijelu mješovite namjene. Atraktivnost i vrijednost prostora je takva da privlači sve funkcije, te se u gradskom središtu javne i društvene funkcije prepliću sa funkcijama trgovine i usluga i stanovanjem. Različite prostorne namjene doprinose životnosti gradskog središta, kao i kvaliteti ambijenata. Tendencija stvaranja monofunkcionalnih cjelina pokazala se kao negativni čimbenik u razvoju gradova, radi osiromašenja kvalitete života. U tom su smislu planom i izvršene manje korekcije prema obogaćivanju funkcionalne strukture prostora u dijelovima gdje se pojavljuje naglašena specijalizacija funkcija: uvođenjem stambene ulice u području zapadno od medicinskog centra, te športske dvorane i školskih sadržaja u bloku Masarykova-Gajeva.
Intenzivna spontana koncentracija gospodarskih funkcija stvara se uz prometne punktove i čvorišta, te na mjestima gdje prostor nije zauzet javnim funkcijama. Koncentracijom gospodarskih funkcija ističu se ulice: M.Gupca, B.Gerbera, F.Rusana, trg bana Jelačića, S.Radića i Bečka. Središnji prostor u obuhvatu zaštićene urbanističke cjeline prvenstveno je rezerviran za javne i društvene namjene. U procesu projektiranja i izgradnje javnih i društvenih objekata u zaštićenom području očekuje se i najefikasnija zaštita javnog interesa.
Za mješovite i poslovne namjene uvažava se njihova današnja koncentracija na istočnoj strani trga bana Jelačića, i u okolnim ulicama, te se prostori za proširivanje ovih funkcija smještaju pretežito u navedenom području. Stambena je namjena značajna radi održavanja aktivnosti u prostoru u toku svih 24 sata u danu, čime se onemogućuje stvaranje monofunkcionalnih gradskih područja. Postojeći stambeni fond u užoj zoni gradskog centra takvog je obima da ga ne treba dalje povećavati. Interpolacija stambenih zgrada na trgu bana Jelačića i trgu kralja Tomislava stvorila je područje velike gustoće stanovanja, za koje ni danas nisu u potpunosti riješeni prostorni preduvjeti, prvenstveno problem parkiranja vozila. Planom je dano prometno rješenje za zgrade na trgu bana Jelačića. Rješenje je ograničeno potrebom uvažavanja postojećih vlasničkih odnosa, te uređenjem zelene površine u južnom dijelu, koja je zadržana i integrirana u novo rješenje.

a

Urbanistički plan uređenja zone mješovite namjene u Donjoj Pušći
Zagrebačka županija, Općina Pušća 2006.

Neizgrađene površine unutar obuhvata UPU predviđene su za izgradnju objekata gospodarske, poslovne i stambene namjene. Raspored površina unutar zone prema namjeni bit će djelomično uvjetovan i okolnim izgrađenim prostorom. Tako se kao logično rješenje za stambenu namjenu predviđa njeno lociranje u sjevernom dijelu obuhvata, u nastavku postojeće stambene zone.
Površine pretežito stambene namjene i pretežito poslovne namjene odijeljene su sabirnom ulicom koja čini okosnicu prometne mreže planirane zone.
Dinamika izvedbe zone može biti postavljena u smjeru sjever – jug na način da se počinje sa sjevernim dijelom koji se može privesti namjeni uz najmanje troškove, ili u smjeru jug – sjever na način da se počinje sa južnim dijelom i izgradnjom nove pristupne ceste i mosta preko potoka.
Dinamiku izvedbe treba prilagoditi interesu investitora i mogućnostima uređenja prostora.

a

Urbanistički plan uređenja gospodarska zona Sesvete-jug
Grad Zagreb, 2006.

Iznimnu atraktivnost lokacije planirane gospodarske zone predstavlja njen gotovo neposredni izlaz na autocestovno čvorište Zagreb istok, preko kojega je povezana sa doslovno svim značajnim prometnim pravcima u državi. Sa ovog se čvorišta izlazi direktno na autoceste za Varaždin i Lipovac, a preko zagrebačke obilaznice dolazi se na autoceste za Rijeku, Ljubljanu i Krapinu. Analiza recentnih događanja u prostoru pokazuje evidentnu tendenciju generiranja velikih gospodarskih i poslovnih čvorišta na pogodnim pozicijama u neposrednoj blizini takvih prometnih čvorišta.
Pri tome je posebno zanimljivo da je izgradnja najintenzivnija na rubnim područjima koja su izvan obuhvata GUP-a. Na takav je način nastao niz gospodarsko poslovnih zona u neposrednom okruženju Zagreba koje redom potvrđuju da u tom naizgled spontanom razvoju postoje vrlo jasne i precizne zakonitosti. Prostorno planski uvjeti u obuhvatu GUP-a su relativno rigorozni jer utvrđuju vrlo precizne obaveze u pogledu namjene, korištenja i oblikovanja razvojnih projekata. Projekti koji nastaju u dinamičnom tranzicijskom gospodarskom i poslovnom okruženju kao najvažnije kriterije postavljaju fleksibilnost i brzu realizaciju. Veće površine zemljišta u obuhvatu GUP-a su relativno rijekte, te je tržišni mehanizam ograničene ponude i povećane potražnje doveo do njihovog značajnog povećanja. U toj se situaciji na tržištu ponuđena zemljišta izvan obuhvata GUP-a na kojima su uvjeti implementacije različitih programa bitno povoljniji, dok je pozicija u odnosu na magistralnu prometnu mrežu jednaka ili čak povoljnija nego od one u rubnim područjima GUP-a.

a

Urbanistički plan uređenja Galdovo Kaptolsko
Sisačko-moslavačka županija, Grad Sisak 2005.

Budući da postoji znatan interes za širenje stambene izgradnje i razvoj poslovnih i javnih sadržaja na neizgrađenim gradskim površinama, može se očekivati da će se širenje grada u prvom redu usmjeravati na njegove neizgrađene dijelove u kontaktnom području užeg središta Siska. Zbog toga je predmetno područje od velikog značaja za razvoj grada te se može pretpostaviti da demografska situacija i stanje u gospodarstvu na području grada neće predstavljati značajan ograničavajući faktor za razvoj Galdova Kaptolskog, odnosno privođenje površina unutar obuhvata UPU-a planiranoj namjeni.
Organizacija prostora u obuhvatu plana odredit će se postavljanjem mreže novih prometnica. GUP-om je utvrđena obaveza povezivanja Rukavinine i Vatrogasne ulice novom sabirnom ulicom. Južni dio trase nove ulice određen je pozicijom postojećeg poljskog puta u središnjem dijelu obuhvata plana. Druge ulice u obuhvatu plana su rangirane kao stambene. Prva nova stambena ulica položena je uz južni rub stambenih parcela u sjevernom dijelu obuhvata, čime je omogućeno formiranje jednog reda novih parcela koje će imati pristup iz nove ulice. Slična je shema primijenjena za parcele u istočnom dijelu obuhvata, uz čiji zapadni rub prolazi nova sabirna ulica, a njihovom je sredinom predložena trasa nove stambene ulice. Na taj je način omogućeno da se ove parcele, koje su dubine oko 200 m podijele na četiri dijela, odnosno da se na svakoj parceli formiraju tri nove stambene parcele.
Parcele u središnjem dijelu koje su u vlasništvu Grada Siska rezervirane su za izgradnju javne namjene, konkretno za novu obrtničku školu i veću gradsku športsku dvoranu. Prostor uz južnu i zapadnu obodnu ulicu ostat će u funkciji postojećih gospodarskih i komunalnih sadržaja, a na pojedinim parcelama se predviđa i izgradnja novih. U ovom će se dijelu predložiti kvalitetnije prometno rješenje postojećih kolnih ulaza, te uređivanje parkirališta uz Fistrovićevu ulicu.

a

Urbanistički plan uređenja Kalamiri
Zagrebačka županija, Grad Zaprešić 2009.

Uz definiranje uvjeta gradnje na neizgrađenim dijelovima planom će se unutar građevinskog područja naselja odrediti i prostori za druge namjene. Planom su određene trase novih ulica u neizgrađenom dijelu naselja kojima se osigurava optimalna iskorištenost neizgrađenih dijelova građevinskog područja. Stambene građevine unutar obuhvata plana mogu se graditi kao individualne, niske i srednje građevine, sa slijedećim karakteristikama:

- Individualna stambena građevina je građevina visine do tri etaže (P+2), s mogućnošću gradnje podruma, suterena i potkrovlja, i najviše četiri stana.
- Niska stambena građevina je višestambena građevina visine do tri etaže (P+2), s mogućnošću gradnje podruma, suterena i potkrovlja.
- Srednja stambena građevina je višestambena građevina visine do pet etaža (P+4) s mogućnošću gradnje podruma i suterena.

Tipologija stambenih građevina podijeljena je na individualnu građevinu niske gustoće, te niske i srednje građevine više gustoće. Niska gustoća planirana je u sjevernom dijelu obuhvata plana do Kalamirove ulice, a viša gustoća u južnom i istočnom dijelu obuhvata.

Urbanistički plan uređenja gospodarske zone Kraj Donji–istočni dio
Zagrebačka županija, Općina Marija Gorica 2011.

Povoljan položaj u odnosu na glavni prometni pravac, županijsku cestu Ž-3005, bio je presudan faktor u odabiru lokacije planirane gospodarske zone. Cilj je pri tome bio da se iskoriste prometne pogodnosti ovog dijela općine te postojeća mreža infrastrukture uz glavnu prometnicu u svrhu razvoja gospodarskih djelatnosti kao osnovnog preduvjeta za razvoj općinskog prostora u cjelini.
Uređenje planirane gospodarske zone će kroz otvaranje novih radnih mjesta pozitivno utjecati na demografsku stabilnost, zadržavanjem lokalnog stanovništva na području općine, ali i mogućim privlačenjem novog.
Prometna okosnica zone je planirana ulica koja prolazi njenim središnjim dijelom. Na istočnom kraju ulice planirana je izgradnja okretišta za teretna vozila. Prometnim rješenjem je predviđeno da se gospodarska zona priključi na širu prometnu mrežu preko postojeće ceste namijenjene lokalnom prometu, položene uz zapadni rub obuhvata plana.
Odabirom djelatnosti koje će se odvijati na površinama predviđenim za proizvodnu namjenu omogućit će se očuvanje ekološki čiste sredine, te spriječiti negativan utjecaj na kvalitetu življenja u kontaktnom području.