prostorni planovi uređenja općina / gradova

a

Prostorni plan uređenja Općine Bistra
Zagrebačka Županija, Općina Bistra 2005.

Kvalitete i komparativne prednosti Općine Bistra otvaraju različite opcije glede usmjeravanja razvoja. Najizrazitija prednost je očuvani prirodni okoliš, koji se ne može naći na drugim lokacijama u ovakvoj blizini Zagreba. U širem prostoru Zagreba konstatno postoje potrebe za uređenjem zona višeg standarda stanovanja. Krug korisnika zainteresiranih za viši standard i komfor stanovanja stalno se povećava, dok se prostori i zone u kojima je moguća njihova realizacija svakodnevno iscrpljuju i smanjuju. Korištenje prostora Bistre za planiranje zona višeg i visokog standarda stanovanja u tom se kontekstu pokazuje kao kvalitetno i realno rješenje. Zbog toga je ovim planom predložen niz novih stambenih zona različitog standarda i komunalne opremljenosti.

a

Prostorni plan uređenja Općine Farkaševac
Zagrebačka Županija, Općina Farkaševac 2004.

Opća atraktivnost područja općine danas je na skromnoj razini tako da se ne može očekivati bilo kakva imigracija. Pretpostavlja se će razvoj u terminskom obuhvatu plana od 15 godina biti ograničen na prirodni prirast stanovnštva, te na moguću pojavu vraćanja domicilnog stanovništva koje se u prethodnom razdoblju odselilo prema, u tom trenutku atraktivnijim područjima. Naznake ovakvog trenda već su prisutne i u drugim područjima, a mogu se protumačiti promjenom vrijednosnih kriterija koji određuju izbor životne sredine.
Razvojem medija i telekomunikacija gradska područja gube na atraktivnosti jer su njihovi nekada ekskluzivni sadržaji danas globalno dostupni. S druge se strane u izboru mjesta stanovanja sve veću važnost dobiva vrednovanje slobodnog prostora i čistog okoliša u čemu urbane sredine izrazito oskudijevaju. Razvojem prometa dosadašnja izolirana i zanemarena područja postaju sve privlačnija, dok prenapučena i zagađena gradska područja naglo gube na atraktivnosti.
No i uz ove opće trendove nije realno predviđati da bi Općina Farkaševac mogla privući znatniju imigraciju, osim naravno one koja ima osobne odnosno obiteljske korijene u ovom području. Planom će se rezervirati zone koje se mogu aktivirati u slučaju takvog ekstenzivnog razvojnog scenarija, a za čije će uređenje biti nužno izraditi detaljne urbanističke planove kojima će se uz prihvatljive troškove postići visoki standardi komunalnog opremanja i urbanog uređivanja prostora.

a

Prostorni plan uređenja Grada Virovitice
Virovitičko-podravska županija, Grad Virovitica 2005.

Virovitica kao središnje naselje može računati na ujednačen demografski i gospodarski, a time i cjeloviti urbani razvoj i napredovanje. Stoga planom treba predvidjeti zone za širenje stambenih, gospodarskih i javnih funkcija, te odrediti kriterije i prioritete za izradu detaljnijih planova. Ostala naselja koja obrađuje plan podijeljena su u tri skupine prema lokaciji. Zapadnu skupinu čine Golo Brdo, Podgorje i Sveti Đurađ, južnu skupinu Milanovac te istočnu skupinu Rezovac i Rezovačke Krčevine. Ova naselja planom su tretirana kao lokalna središta zbog mogućnosti za unaprjeđivanje uređenja i općeg standarda življenja na temelju zatečenog urbanog sloja. Lociranjem osnovnih javnih funkcija u lokalnim središtima potiče se njihova urbana afirmacija te se postiže kvalitetniji raspored stanovništva na području grada.
Prema podacima popisa iz travnja 2001. vidljivo je da broj stanovnika u ovim naseljima stagnira ili blago raste. Blizina Virovitice najvažniji je element atraktivnosti ovih naselja jer njihovo stanovništvo može svakodnevno koristiti svu ponudu gradskog standarda, a istovremeno imati i najkvalitetnije uvjete stanovanja u obiteljskim kućama na građevinskom zemljištu relativno pristupačne cijene. Stoga se procjenjuje da će ova naselja i u budućnosti zadržati dosadašnju atraktivnost, te pretežito stambenu namjenu. Nova izgradnja ići će u dva smjera: interpolacije u postojećoj strukturi, te izgradnja na novim površinama. Nove površine za izgradnju trebat će planirati u realnom obuhvatu i uz izradu kvalitetnih urbanističkih planova koji će osigurati najvišu razinu komunalnog i ukupnog urbanog uređenja novih površina. Na novim površinama, koje treba jasno izdvojiti iz postojeće urbane strukture, moći će se planirati izgradnja reprezentativnih suvremenih stambenih građevina. Za izgradnju interpolacija u zatečenoj strukturi naselja odredit će se precizna pravila kojima će se osigurati uklapanje novih građevina u ambijentalne karakteristike postojećih naselja. Time će se zaštiti ruralni prostor i njegova “mala” arhitektura i prepoznatljivi ambijenti na način na koji je to sugerirano i Prostornim planom Virovitičko – podravske županije.

a

Prostorni plan uređenja Grada Daruvara
Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Daruvar 2004.

Prostorna struktura pokazuje da se na području grada Daruvar ističe kao kompleksna urbana forma, dok su ostala naselja pretežno linearne forme položene duž puteva. Snažan utjecaj Daruvara doveo je do toga da u prigradskim naseljima nema nikakvih značajnijih javnih sadžaja. Na području grada nalazimo dva tipa naselja: grad Daruvar kao složenu urbanu formu te ruralna naselja u njegovom okruženju. U nižim predjelima ruralna naselja su izrazito linearne forme (Lipovac, Ljudevitino Selo); dok se na obroncima ta forma obogaćuje prilagodbama reljefu (Vrbovac, Markovac, Doljani). Kvalitetno prožimanje naselja i krajolika ugroženo je pretvaranjem starih sela u stambene zone, što je donijelo zahtjeve za novim gradnjama velike izgrađenosti i gabarita. Stoga planom treba odrediti optimalne tipologije koje će omogućiti razvoj ovih naselja u započetom smjeru, ali uz uvažavanje i očuvanje najvrednijih karakteristika naselja i krajolika.
Nova stambena izgradnja neprimjerenih gabarita i gustoća već je prisutna u Vrbovcu koji je kao naselje najbliži Daruvaru te najatraktivniji za gradnju novih i reprezentativnih stambenih objekata. Buduću izgradnju u ovom području trebat će usmjeriti ka uvažavanju naslijeđenih vrijednosti naselja, te očuvanju mjerila i karakteristika lokalne graditeljske baštine.
Urbane vrijednosti koncentrirane su u gradu Daruvaru. Ostala naselja na području grada su seoskog karaktera. Seoska naselja su zbog općeg trenda migracije prema gradskim središtima ujedno i demografski najugroženija. Zbog toga planom treba predložiti stimulativne mjere usmjeravanja razvoja u ugrožena seoska područja koje će istovremeno uvažiti i potrebu “očuvanja morfoloških i strukturnih značajki seoskih naselja”.
Središta seoskih naselja formirala su se spontano uz križanja puteva ili na izražajnim topografskim lokacijama sa skromnim brojem građevina javnih i društvenih sadržaja: crkvom, školom, vatrogasnim domom, trgovinom kao najznačanijim elementima identiteta i prepoznatljivosti u naselju. Planom su predložene provedbene mjere usmjerene ka olakšavanju izgradnje i razvoja u autentičnim seoskim naseljima, te postavljanju strožih i zahtjevnijih uvjeta komunalnog opremanja, urbanog uređenja i izgradnje u posebno atraktivnim središnjim naseljima.

a

Prostorni plan uređenja Grada Zaboka
Krapinsko-zagorska županija, Grad Zabok 2009.

U prostoru Grada Zaboka, koji se brzim ritmom urbanizira, a naselja poprimaju gradska obilježja života, ovim Planom nastoji se ujednačiti razvoj prostora i proces urbanizacije naselja, ako pod urbanizacijom smatramo pozitivne elemente procesa primarne i sekundarne urbanizacije, a uz svu pažnju zaštite prirodnog i kulturnog nasljeđa. Često spontani procesi širenja i građenja ovim su se planom nastojali usmjeriti prema planskom širenju i planskom zauzimanju prostora, tražeći optimum između potreba za prostorom, osobito za stambenu izgradnju, i mogućnosti prostora da apsorbira želje.
Prostornim rješenjima, koliko je to njima moguće, ostvaruju se pretpostavke za razvoj svih područja Grada Zaboka. Plan elemente suprotnih razvojnih procesa gradskih prostora i neujednačenost razvoja nekih njegovih prostornih cjelina nastoji preokrenuti u smjeru osiguravanja mogućnosti za usklađeniji prostorni razvitak.

a

II. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Tuhelj
Krapinsko-zagorska županija, Općina Tuhelj 2010.

U razdoblju od usvajanja I. izmjena i dopuna PPUO zaprimljeni je veći broj zahtjeva za proširenje građevinskih područja naselja. Ovi se zahtjevi načelno mogu podijeliti u dvije skupine:

• Zahtjevi koji se odnose na čestice koje se nalaze neposredno uz postojeća građevinska područja naselja
• Zahtjevi koji se odnose na čestice koje se nalaze u okruženju poljoprivrednog i šumskog zemljišta

Struktura građevinskih područja naselja u Općini Tuhelj je izrazito točkastog karaktera, sa velikim brojem manjih razdvojenih građevinskih područja. Takva se struktura ocjenjuje kao nepovoljna za budući prostorni razvoj iz slijedećih razloga:

• Zahtijeva gradnju značajne infrastrukture koja opskrbljuje relativno mali broj korisnika
• Krajolik je u gotovo u potpunosti prošaran izgradnjom

Stoga se ovim izmjenama i dopunama neće omogućiti daljnje širenje izdvojenih građevnih područja naselja na površine poljoprivrednog i šumskog zemljišta.
Prostorni razvoj treba usmjeravati prema već formiranim razvojnim središtima: Tuhlju i Tuheljskim Toplicama u kojima treba planirati urbano zaokruživanje naselja te javne i uslužne sadržaje koji će podići kvalitetu života i atraktivnost prostora općine.
Stoga su zahtjevi za proširenje građevinskih područja u pravilu prihvaćani za čestice koje se nalaze uz postojeća građevinska područja naselja, te u pravilu odbijeni za čestice koje se ne nalaze uz postojeća građevinska područja. Građevinska područja naselja povećana su za 18,79 ha.

III. Izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Dubrava
Zagrebačka županija, Općina Dubrava 2011.

Građevinska područja naselja i građevinska područja izdvojene namjene izvan naselja iz važećeg PPUO Dubrava ovim izmjenama plana prilagođena su novoj katastarskoj podlozi. Također, u građevinska područja naselja uključen je veći broj čestica za koje je izražen interes vlasnika za gradnjom.
Na području Općine Dubrava planom je predloženo formiranje dvije nove ugostiteljsko turističke zone u naseljima Dubrava i Koritna.
Budući da se na području općine pojavilo nekoliko potencijalnih investitora koji se namjeravaju baviti proizvodnjom energije iz otpada koji nastaje u obavljanju primarne poljoprivredne, odnosno šumarske djelatnosti, ovim izmjenama i dopunama plana osigurani su uvjeti za izgradnju navedenih građevina.