natječaji

a

Idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje za uređenje središta Sesveta
Grad Zagreb, 2005.
II. nagrada

Rješenje se temelji na sljedećim prioritetima:
- jednostavno i provedivo izmještanje automobilskog prometa iz najužeg središta i uređenje trga D. Domjanića
- efikasan i funkcionalan prometni terminal koji će biti i javni prostor i element identiteta mjesta
- primjerena komercijalizacija frekventnih javnih površina kojom će se osigurati financijska provedivost zahvata
- transformacija djelomično izgrađenih prostora u središtu u stambene i poslovne strukture srednje i više gustoće

a

Idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje Borovje za prostor između Ul. Savice I.
i Gavelline, Grad Zagreb, 2006.
I. nagrada

Osnovna ideja rada je kontinuitet rukavca Savice koji se nastavlja kroz sjeverni dio zone nizom rekreacijskih parkovnih i javnih površina čija je dinamika intenzivirana različitim oblikovnim i pejsažnim rješenjima. Integracija novog naselja u heterogeni kontekst gradskog ruba ostvarena je nadovezivanjem na prostorne sekvence neposrednog okruženja. Stanovanje je smješteno u južnom dijelu obuhvata, riješeno nizom jednostavnih blokova koji su gabaritima i fleksibilnim mogućnostima strukturiranja primjereni očekivanom standardu stanovanja. Temeljita racionalizacija stambenih blokova omogućuje fleksibilnost u konačnom strukturiranju broja i veličine stanova. Manji stanovi smješteni su u višim soliternim objektima manjeg tlocrtnog gabarita čime je omogućena njihova dvostrana orijentacija.

a

Idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje Borovje za prostor južno od ulice 1.
Gardijske brigade – Tigrovi, Grad Zagreb, 2006.
povišeni otkup

Temeljni motiv projekta je iznalaženje forme koja će se svojom izvornošću isticati u zatečenom kaosu rubnog gradskog područja te istovremeno biti potpuno arhitektonski optimizirana u cilju ostvarivanja što racionalnije, jednostavnije i jeftinije izgradnje. Slijedom tih zaključaka odabrana je jednostavna linearna urboarhitektonska forma čija se geometrija izvodi iz finih krivulja savskih rukavaca i u kontinuiranoj visini od jedne podzemne i 9 nadzemnih etaža proteže uz južni rub parcele. Kvalitete ovakvog rješenja su:

- najmanja tlocrtna površina nove gradnje
- otvaranje vizura na Savu i Medvednicu iz većine stanova
- prostor je sačuvan za pješačke i zelene površine
- južna orijentacija za veliki dio stanova
- jednostavnost u izvođenju
- optimalna iskorištenost podzemne parkirne etaže
- prepoznatljivost nove građevine u ukupnom kontekstu jugoistočnog dijela grada.

a

Idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje UPU Podbrežje u Novom Zagrebu
Grad Zagreb, 2006.

Prostor u obuhvatu plana strukturiran je mrežom ulica koje formiraju građevne kazete oblikovane na različite načine. Programski zahtjev stupnjevanja gustoće stanovanja od sjevera prema jugu dopunjen je i različitim tretmanom gustoće u smjeru istok - zapad. Naselje čini 11 veličinom i tiplogijom različitih stambenih blokova za koje su osnovni podaci o površini, izgrađenosti i gustoći prikazani u tablici.
Različitim kombinacijama koeficijenata izgrađenosti (variraju od od 0.25 do 0.5) i visine kuća (variraju od 3 etaže do 11 etaža) dobivena su dva tipa gustoće, visoka sa koeficijentom iskorištenosti Kis > 2 i niska sa 1 < Kis < 1.5. Korištenje su različite arhitektonske tipologije: višestambeni blokovi (1 3 4 5) megablokovi (2) "urbane vile" (6 7 8) nizovi (9 10 11) i različite tipologije javnih prostora (stambena ulica, gradska ulica, pješačka ulica, parkovna šetnica) čime je dobivena formalno kompleksna i ambijentalno zanimljiva cjelina.

a

Idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje UPU Savski park-zapad, Remetinec-rotor,
Tromostovlje-jug, Grad Zagreb, 2007.
jedan od tri jednakovrijedna otkupa

Rubni položaj u gradskoj prometnoj mreži lokaciju smješta na izvanredno povoljnu poziciju u širem regionalnom kontekstu. Zanimljivo je da rubni položaj u odnosu na regionalni kontekst ne znači automatski i rubni položaj u gradskoj prometnoj mreži i urbanoj strukturi. Neizgrađena i prometom neopterećena rubna područja uz Jadransku aveniju omogućila su da se brza prometnica praktički bez ikakve zadrške probije do Remetinečkog rotora odnosno do šireg gradskog središta. Ovaj je prostor zahvaljujući neigrađenosti postao poligon za interpolaciju različitih megaprojekata, od nedovršene sveučilišne bolnice do aktualne rukometne Arene. Dodavanjem novih sadržaja šire će okruženje dobiti na atraktivnosti koja s druge strane neće ugroziti njegovu prometnu dostupnost jer se radi o sadržajima koji privlače relativno mali promet (bolnica) ili sadržajima koji veliki promet privlače samo u izuzetnim vršnim trenutcima (Arena).
Prostor obuhvata natječaja nalazi se na doista posebnom položaju u gradskoj strukturi. Remetinečki rotor ključna je prometna točka jugozapadnog dijela grada koja povezuje glavne prometne pravce sjeverozapadnog dijela grada sa avenijama Novog Zagreba. Na zapadnoj strani ovaj je prostor duboko uronjen u savski pejsaž i nedefiniranu prostornu strukturu gradskog ruba.
Odlična prometna pozicija, atraktivno pejsažno okruženje, blizina najvećeg gradskog clustera sportskih rekreativnih i zabavnih sadržaja (Mladost, Jarun) te relativna blizina gradskog središta pokazuju da se radi o prostoru velikog razvojnog potencijala.

Idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje Obrtničkog centra na lokaciji Blato u Zagrebu
Grad Zagreb, 2010.
II. nagrada

Parcela obrtničkog centra relativno je mala. Zaštitna zona termalnih bušotina ograničava korištenje njenog sjevernog dijela i smanjuje gradivi dio parcele sa ionako skromnih 23 248m2 na samo 15 223m2. Projektni program na takvoj ograničenoj parceli predviđa gradnju 60.000m2 nadzemnih i 30.000m2 podzemih površina, odnosno koeficijent iskorištenosti od približno 6. Obrtnički lokali površine 12.000m2, višenamjenska dvorana od 2.500m2 i obrtničko učilište zahtijevaju isključivo ili pretežno horizontalnu dispoziciju koja će zauzeti značajan dio raspoloživog prostora parcele. Ostali sadržaji (obrtnička komora, hotel, uredi grada Zagreba) načelno se mogu svesti na tipologiju visokih uredskih zgrada koje će s tog razloga imati posebne zahtjeve u pogledu zaštite od požara i evakuacije (ograničene veličine požarnih sektora i obvezna sigurnosna stubišta sa neposrednim izlazima na sigurni vanjski prostor u razini prizemlja).
Raščlambom projektnog programa identificirano je ukupno 5 programskih grupa: obrtnička komora, hotel, učilište, lokali i uredi za grad Zagreb. Ovakav heterogeni program načelno se može interpretirati na dva načina: kao jedinstvena hibridna megastrura čije su prednosti snažniji arhitektonski izraz i ikonički identitet projekta ili kao skup neovisnih arhitektonskih sklopova čije su prednosti samostalno funkcioniranje i održavanje pojedinih elemanata te mogućnost etapnog izvođenja. Obzirom na fleksibilni karakter samog programa u kojem pojedini sadržaji nisu precizno definirani (npr uredski prostori za grad Zagreb) smatrali smo primjerenim odlučiti se za drugu od nabrojenih mogućnosti. Stoga projekt razrađuje varijantu skupa neovisnih arhitektonskih sklopova jer ona nudi više prednosti: veću prostornu i programsku fleksibilnost pojedinačnih sklopova, pregledniju prostornu organizaciju te mogućnost samostalnog funkcioniranja pojedinih sadržaja.